Amir Radanović rođen je 1958. godine, školovao se i studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: studij filozofije i klasične filologije, a potom povijesti umjetnosti i komparativne književnosti. Diplomirao filozofiju i klasičnu filologiju. Surađuje s različitim časopisima i s Trećim programom Hrvatskog radija. Prevodi s njemačkog i engleskog jezika.
Glavni njegov interes su: primordijalne tradicije (platonizam, gnosticizam, hermetizam, religije objave) u filozofskom i metafizičkom aspektu, metafizička kriza modernog svijeta (s aspekta Renéa Guénona i Juliusa Evole) i indoeuropsko kulturno naslijeđe.
Preveo niz platonističkih studija (Thomas Taylor) kao i sljedeće knjige Frances A. Yates: Kazalište svijeta i Globe kazalište.

Tema druge filozofske večeri u Institutu bit će René Guénon – sakralna, profana znanost i materija.

René-Jean-Marie-Joseph Guénon (1886. – 1951.) poznat je i kao ʿAbd al-Wāḥid Yaḥyá [al-Mālikī, al-Ḥāmidī ash-Shādhilī], nakon što je prešao na islam i postao članom sufijskoga reda. Godine 1904. upisao je studij matematike u Parizu koji je 1916. diplomirao na studiju filozofije s radnjom o Leibnitzu i infitimezalnom računu. Autor je 27 djela i 350 članaka od kojih su neki objavljeni u časopisu „Etudes traditionnelles“. U svojim djelima „Vladavine kvantitete i znaci vremena“ (1945.) i „Kriza modernog svijeta“ (1927.) oživio je pojam tradicije i postavio ga u središte analize duha vremena u kojem je živio i u kojem mi danas živimo. Taj se duh vremena najtočnije naziva modernom (lat. modo − sada).